Planinarenje na području Mrkoplja - Tz Mrkopalj | web portal turističke zajednice

Go to content

Main menu:

Planinarenje na području Mrkoplja

AKTIVNI ODMOR
Obilježeni planinarski putevi
Mrkopaljsko područje idealno je za smirujuće šetnje u iskonskoj, netaknutoj i čistoj prirodi, bilo sa obitelji, planinarima ili jednostavno sa dobrim društvom… Ovdje možete pronaći nekoliko najpoznatijih planinarskih staza, koje će Vas odvesti u nezaboravan izlet…
Mrkopaljski planinarski put sastoji se od 8 kontrolnih točaka:
1. Samarske stijene – vrh (1302m)
2. Stepenica (1280m)
3. Piramida (1270m)
4. Veliki kanjon (1274m)
5. Dvorac (1240m)
6. Južni vrh (1299)
7. Amfiteatar (1245m)
8. Južna barijera (1283m)
Polazna točka je 13. km ceste od Mrkoplja prema Jasenku. Put se dijeli na Zapadnu skupinu (lakša, 4-5 sati hoda) i Južnu skupinu (teža - oko 6-7 sati hoda). Prvog dana se obilazi druga etapa koja obuhvaća Središnju i Južnu skupinu Samarskih stijena. Južna strana poznata je po zahtjevnosti i za njen obilazak potrebno je planirati šest sati hoda. Sljedećeg dana planinari obilaze lakši dio MPP-a, koji obuhvaća manje zahtjevnu, ali isto tako prekrasnu Zapadnu skupinu i sam vrh Samarskih stijena. Osim izuzetne ljepote, zanimljivost ovog puta su mogućnost izbora težeg i lakšeg prolaza kroz najzanimljivije skupine stijena. Kroz sve zakutke i čaroliju Samarskih stijena planinare sigurno vode planinarski vodiči domaćeg planinarskog društva s položenim ispitom pred Komisijom HPS-a. HPD „Bijele stijene“ vodi posebnu skrb glede edukacije svojih članova, a posebice onih mlađih i ambicioznijih. Važno je da svi posjetitelji poštuju zakone prirode koji oduvijek vladaju u Bijelim i Samarskim stijenama. Nažalost, sve češće se događa da ovamo dolaze penjači koji u stijene zabijaju klinove potrebne za penjanje i, osim što uništavaju stijene, neodgovorno ih ostavljaju za sobom.
Vrijeme potrebnoga hoda:
13 km od Tuka - Vrh Samarskih stijena i Ratkovo sklonište = 40 minuta
I. etapa MPP-a: 13 km od Tuka - Vrh Samarskih stijena (1302 m), Stepenica, Piramida, Veliki Kanjon - 13 km od Tuka = 4 do 5 sati
II.etapa MPP-a: 13 km od Tuka - Dvorac - Južni vrh - Amfiteatar - Razbijeni vrh -13 km od Tuka = 6 do 7 sati
U rezervatu se nalaze se najraznolikije pojave kraške prirode. Od flore tu se nalaze primjerice runolist, srčanik, dragušac. U sačuvanoj prirodi žive primjerice medvjedi, lasice, puhovi i kune. Mnogi posjetitelji i iskusni planinari slažu se da je upravo Mrkopaljski planinarski put najljepši u Hrvatskoj.
Vrh Bijelih stijena (1335 mnm)
Najatraktivniji planinarski izlet u Hrvatskoj, jer je  na području Bijelih stijena priroda stvorila galeriju krških oblika atraktivnih naziva: Tzv. „prsti“ (uske šiljate stijene) jedan su od najeksponiranijih planinskih motiva. Hrbat sa stjenovitim vrhovima planinarima je dobro poznat unatoč teškoj prohodnosti, no ispod hrpta još ima dijelova koji su posve nepoznati. Područje Bijelih i Samarskih stijena ima status strogoga prirodnog rezervata. Izlet postaje avanturistički ako se na Bijele stijene krene VIHORAŠKIM PUTEM, jednom od najzahtjevnijih planinarskih staza u Hrvatskoj. Ta staza spaja Samarske (1.302) i Bijele stijene, prolazi neprohodnim i divljim terenom i pruža ugođaj nedirnute prirode. Staza ima prilično teške detalje, a posebna je teška Ljuska, prirodni usjek kroz stijenu gdje treba dosta spretnosti i odvažnosti. Pomoć ruku je neophodna, a mjestimično je prolaz osiguran ljestvama i sajlama, prava mala via ferrata. Naglašavamo da se put ne preporuča onima koji nisu u dobroj formi. Odvažnija djeca mogu ovuda, ali uz veliki oprez i nadzor starijih, pogotovo na Ljusci i na vršnom dijelu Bijelih stijena. Vihoraški put se odvaja s pristupne staze prema Samarskim stijenama koja započinje na 13. km Begove staze, a sam prolaz traje oko 4 h, ovisno o spretnosti planinara. S djecom put može potrajati i dosta duže, pa izdvojite dovoljno vremena prije mraka. Šumsko okretište iznad Begove staze (na 13. km) – pl. kuća Bijele stijene – vrh Bijelih stijena 1 h.
Burni bitoraj - vrh Bitoraj
Brestova draga - Vrh Bitoraja, ide se preko Bitorajskih Bijelih stijena - dužina cca 2,5-3 sati hoda Vrh Bitoraja je skupina stijena koje strše iznad šumske vegetacije koja prekriva cijelu planinu. Vrh je ujedno jedini vidikovac na Bitoraju. Prvi zapisani uspon na Burni Bitoraj izveo je V. Borbas iz Pešte oko 1875. godine. Česta i snažna bura pribavila je Bitoraju i ime Burni Bitoraj. Malo ispod vrha (15') nalazi se jednostavno drveno planinarsko sklonište Bitorajka o kojemu skrbi PD Bitoraj iz Zagreba. Sklonište se snabdijeva vodom iz cisterne, a za noćenje treba ponijeti spavaću vreću.
Bjelolasica – Vrh Kula
Kula je najviši vrh Bjelolasice, ujedno i najviša točka u cijelome Gorskom kotaru. Unatoč strmim stranama, visini i vapnenačkoj građi, hrbat Bjelolasice nije ni oštar ni kamenit, nego, naprotiv, travnat i bogat raznolikim planinskim biljem, a padine su mu pokrivene šumom. Najviši vrh je na najsjevernijem u nizu travnatih vršaka na hrptu Bjelolasice. Vršna točka označena je geodetskim stupom, koji je vrlo oštećen. Oko 20' od vrha je pl. sklonište Jakob Mihelčić.
 
Vrbovska poljana – Bjelolasica 1 h, Begovo Razdolje – Vrbovska poljana – Kula 2.30 h, Begovo Razdolje – žuta poljana – Bjelolasica 3 h, Pl. dom Bijele stijene u Tuku – Matić poljana – pl.kuća Jančarica – Vrbovska poljana – vrh Kula 3 h, Ratkovo sklonište – 13. kilometar u Mlečikovu lugu – Bjelolasica 3 h
Goranski planinarski put
1. dionica Goranskog planinarskog puta
(01.) Severin na Kupi (201m)
(02.) Lukovdol (349m)
(03.) Orlova stijena (502m)
(04.) Okrugljak (886m)
(05.) Levešni vrh (734m) - neobavezna KT
(06.) Špičasti vrh (702m)
(07.) Skradski vrh (1043m)
(08.) Zeleni vir (582m)
(09.) Izvor Kupice (314m)
(10.) Veliki Drgomalj (1154m)
(11.) Hajdova hiža (725m) - neobavezna KT
(12.) Praprot (929m)
(13.) Izvor Kupe (313m)
2. dionica Goranskog planinarskog puta
(14.) Pintarica – gostionica u Hrib Skednarima
(15.) Kraljev vrh (950m)
(16.) Rudnik (1052m)
(17.) Izvor Čabranke
(18.) Tatinska draga (810m)
(19.) Kozji vrh (916m)
(20.) Vražji vrtec (904m)
(21.) Milanov vrh (1011m)
(22.) Paravićeva miza (1125m)
(23.) Čabarska polica (1225m)
(24.) Šverda (1200m)
(25.) Jelenc (1442m)
(26.) Guslica (1490m)
(27.) Snježnik (1506m)
(28.) Risnjak (1528m)
3. dionica Goranskog planinarskog puta
(29.) Tuhobić (1109m)
(30.) Medviđak (1027m)
(31.) Viševica (1428m)
(32.) Bitoraj (1386m)
(33.) Čelimbaša (1085m)
(34.) Matić poljana (1030m)
(35.) Bjelolasica (1536m)
(36.) Samarske stijene (1302m)
(37.) Bijele stijene (1335m)
(38.) Klek (1181m)
(39.) Bijela kosa (1289m)
(40.) Izvor Kamačnika (410m)
(41.) Lovnik (902m)
Planinarske kuće
Planinarska kuća "Janjčarica"
Za uspon na Bjelolasicu 1534 m, i za višednevne izlete na vrhove Velike Kapele može se koristiti planinarska kuća Jančarica na 1239 m. U kući se nalazi sav potreban pribor za kuhanje; u blizini je boćalište, bunar, prostor za loženje i klupice s kojih je prekrasan pogled na strmu Bjelolasicu i pitome cvjetne livade Vrbovske poljane. Kuća ima električnu rasvjetu pomoću solarnih ćelija. Ima 12 mjesta za noćenje.
Planinarsko sklonište „Bitorajka“
Planinarsko sklonište Bitorajka je malena drvena brvnara s blagovaonicom u prizemlju i spavaonicom za 10 osoba u potkrovlju, no u nuždi se može smjestiti i više ljudi. Za noćenje je potrebno ponijeti vreću za spavanje. Opskrbljena je vodom koja se skuplja u cisterni pokraj skloništa. Sklonište je 1984. podigao PD Bitoraj iz Zagreba i tako Bitoraj približio planinarima. Ima 12 mjesta za noćenje.
Planinarski dom „Bijele stijene“ u Tuku
Planinarski dom Bijele stijene u Tuku (875 m) jedan je od najuređenijih planinarskih domova u Hrvatskoj. To je zidana katnica uz seosku crkvu u Tuku. Prizemno je kuhinja i dvije manje blagovaonice, a na katovima spavaonice. Pokraj doma je mali park, a iza odbojkaško igralište. Stalno je otvoren i opskrbljen i izvrsno je uporište za izlete na Bjelolasicu, Samarske i Bijele stijene, Vrbovsku i Matić poljanu te na obližnje vrhove Čelimbašu i Maj. Raspolaže sa 49 ležajeva.
Planinarsko sklonište „Jakob Mihelčić“
Planinarsko sklonište »Jakob Mihelčić« (1460 m) drvena je kućica smještena pod samim hrptom Bjelolasice. Unutrašnjost je mala blagovaonica s drvenim namještajem i dva stola, od kojih je jedan ukomponiran u malu apsidu iz koje se pružaju lijepi vidici na Bijele i Samarske stijene te prema Velebitu. Sklonište je nazvano po lugaru koji je planinarima u 19. stoljeću otkrio put do vrha Bijelih stijena. Raspolaže sa 12 mjesta za noćenje.
Planinarsko sklonište „Ratkovo sklonište“
Planinarsko sklonište Ratkovo sklonište po svojoj slikovitosti jedan je od najoriginalnijih planinarskih objekata u Hrvatskoj. To je drvena brvnara smještena u polušpilju ispod okomite stijene Šerpas koja je nadvisuje kao prirodni krov. Voda se skuplja u cisterni uz sklonište. Brigu o njemu vodi PDS Velebit iz Zagreba, koji ga je nazvao po svojem članu, alpinistu Ratku Čapeku koji je poginuo u Alpama. Raspolaže sa 12 mjesta za noćenje.
Planinarska kuća „Dragutin Hirc“
Planinarska kuća Dragutin Hirc nalazi se na rubu slikovita proplanka promjera oko 50 m, okruženog stijenama i šumom. To je drvena brvnara s dvije etaže. U donjoj je prostorija koja služi kao kuhinja i blagovaonica, a u potkrovlju je spavaonica. Vodom se opskrbljuje iz cisterne. Ima 15 mjesta za noćenje.
Planinarsko sklonište „Miroslav Hirtz“
Planinarsko sklonište »Miroslav Hirtz« je samo 50 m udaljeno od planinarske kuće Dragutin Hirc, na susjednom proplanku. To je otvoreno planinarsko sklonište u kojem se može prenoćiti i kada je kuća zatvorena. Sklonište nema svoju cisternu, nego se treba koristiti cisternom ispred planinarske kuće. Ima 30 mjesta za noćenje.
 
Više informacija možete dobiti na web stranicama Hrvatskog planinarskog saveza
Back to content | Back to main menu